"Čuvari knjižnice"; ("Biblioteka mrtvih"; "Knjiga mrtvih duša"), Glen Cooper, Znanje; osvrt by Morana M.
...
Iako je „Čuvari knjižnice“ treća knjiga iz serije o Willu
Piperu, američkog liječnika, arheologa i pisca, Glenna Coopera, bez problema se
može čitati i zasebno, kao i prve dvije („Biblioteka mrtvih“ i „Knjiga mrtvih
duša“). U svakoj se knjizi spominju
događaji iz prethodnih knjiga, ukoliko su bitni za radnju tako da, za kojim god
naslovom da posegnete, interesantna priča i užitak čitanja neće izostati.
Budući da smatram da je Cooper napisao izvrsnu trilogiju,
moja vam je preporuka da knjige čitate po redu.
Knjige su, osim glavnim junakom,
povezane i kronološki i , naravnom, samom temom, a to je drevna knjižnica iz
Vectisa čije nam tajne, malo po malo, knjigu po knjigu, sve više izlaze na
vidjelo.
Cooper izvrsno spaja povijesne podatke i moderne tehnologije
pa, u trećoj knjizi, čak i neke artefakte iz budućnosti (barem prema njegovom
viđenju budućnosti) jer se radnja „Čuvara knjižnice“ događa 2027.godine.
Ono što se meni posebno svidjelo je to kako je autor u svaku
knjigu, izvrsno ukomponirao, velike povijesne ličnosti (npr. Shakesparea,
Nostradamusa...) koji su, zahvaljujući povijesnim istraživanjima i Cooperovoj
mašti, također, na ovaj ili onaj način, došli u doticaj s drevnom knjižnicom iz
Vectisa.
U samoj izgradnji priče, u svakoj
knjizi, a i u ukupnom „rezultatu“ osjeća se arheološko obrazovanje pisaca koji
je temeljito obradio i izvrsno dočarao svaki pojedini sloj radnje; počev od
davnog 8.st. kada je, u podzemnim odajama opatije na britanskom otoku Vectis
knjižnica nastala, preko Londona u 14st, u periodu kada ( u drugom djelu)
pratimo jednu od „zalutalih“ knjiga iz knjižnice, Pariza 16st. gdje na scenu
stupa Nostradamus pa, na taj način, sve do budućnosti i završetka trilogije.
Sva ta vremenska razdoblja obiluju temeljitim opisima
tadašnjeg (ili budućeg) načina života, aktualnih situacije, ljudi i običaja što
je, zaista, arheološki „iskopano“ u brojnim istraživanjima te, majstorski,
povezano u cjelinu.
Uz bok povijesnim događajima i
ličnostima, Copper u priču upliće (i ne libi se kritizirati) noviju politiku
velikih svjetskih sila (GB i USA) pa nam je čak i famozno Područje 51 (Area 51)
predstavljeno u potpuno novom svjetlu. Genijalno!
I tako uz lov na serijskog
ubojicu, opate iz 8.st, Sudnji dan koji nas čeka u budućnosti kroz sve tri
knjige pratimo detektiva Willa Pipera koji, kao i svi pravi, akcijski junaci,
juri u utrci s vremenom, izvlači se iz nezamislivih situacija, ima problema u
privatnom životu, te, naposljetku i spašava svijet.
U prvoj knjizi Will je tek mladi detektiv dok je u trećoj
već šezdesetogodišnjak koji uživa u pecanju.
Nema u
ovim knjigama neke velike mudrosti, imamo jako dobro zamišljene zaplete i dobru
akciju. Čujem od mnogih koji su čitali da im je prva knjiga najbolja što je, i
logično jer se u njoj po prvi put susrećemo s knjižnicom iz Vectisa, njezinom
sadržajem kao i fantastično zamišljenim nastankom tih knjiga (neću reći više da
ne spojlam, oni koji su čitali znaju na što tj. koga mislim) dok u sljedeća dva
dijela već, otprilike, znamo što nas čeka.
Književni
kritičari, s pravom, Glenna Coopera uspoređuju s Danom Brownom jer ove njegove
knjige imaju vrlo sličnu priču i strukturu kao i Brownove uspješnice „Da
Vincijev kod“ i druge. Tako da mogu sa sigurnošću reći da će se svima onima
koji vole Browna ovaj serijal jako svidjeti.
Ja čak mislim da bi ove knjige, da su imale marketing kao
Brownovi romani, polučile i veći uspjeh i sigurno bi bile odlični filmovi.
Možda se nešto i ekranizira, nadam se hoće; bilo koja od ovih knjiga bila bi
izvrstan film za provesti ugodnu večer ispod dekice i uz kokice.
Do tada ne preostaje nam drugo
nego knjige u ruke (jer nepisano je pravilo da prvo treba čitati knjigu, a onda
pogledati film), a dok vi sve tri knjige pročitate tko zna, možda nas
holivudska ekipa i iznenadi.
Jer uz „Čuvare knjižnice“ ( kao i ostala dva naslova) trenuci
opuštanja i dobre zabave su zagarantirani.
Primjedbe
Objavi komentar